Zanimljivi podaci o mrkvi!

 

 Mrkve su se u svojim početcima uzgajale zbog lišća i sjemenki, a ne zbog korijenja, to jest, onoga što mi danas smatramo mrkvom. 

   Mrkva pruža potpunu prehranu za tijelo. 100 grama mrkve se sastoji od 7,6 g ugljikohidrata, 0,6 g bjelančevina, 0,3 g masti, 30 mg kalcija i 0,6 mg željeza. Osim toga, mrkva je također dobar izvor vlakana, vitamina B1, vitamina B2, vitamina B6, vitamina C, vitamina K, biotina, kalija i tiamina.

 
   Iako smo navikli na narančaste mrkve, one mogu biti i bijele, ljubičaste, crvene ili žute. 

   Ako se jede sirova mrkva će organizam namiriti kalijem, kalcijem, željezom i cinkom, koji se djelomično gube kuhanjem.

   Samo je jedan šaka baby mrkve dovoljna količina povrća koju biste trebali unijeti u organizam tokom dana.

   Mrkve su jedan od najboljih izvora vitamina A koji je važan za zdravlje kostiju, zuba, vida i kože.

   Mrkve sadrže velike količine šećera zbog čega slove za najbolji međuobrok koji će vam dati i energije.

   Tokom života osoba u prosjeku pojede 10, 866 mrkvi.

   Jedna čaša mlijeka sadrži jednaku količinu kalcija kao 9 mrkvi.

   Dok pokušavate ublažiti osjećaj gladi grickajući mrkvu, imajte na umu da 88% nje čini voda. Za usporedbu, ljudsko tijelo 60% sačinjava voda.

   Mrkva je bogata karotenoidima koji smanjuju rizik od raka dojke, maternice, prostate, debelog crijeva i dr., a beta – karoten blagotvorno djeluje na imunološki sistem i zdravlje očiju.

   Mrkva je nadaleko poznata kao povrće koje lako raste, ukusna je i vrlo hranjiva. Korjenasto je povrće koje je dostupno na mnogim mjestima širom svijeta. Kultivirana mrkva kakvu danas poznajemo je daleko od divlje mrkve pronađene prije 5000 godina u području sada poznatog kao Afganistan.