Zanimljivi podaci o mrkvi!

 

 Mrkve su se u svojim početcima uzgajale zbog lišća i sjemenki, a ne zbog korijenja, to jest, onoga što mi danas smatramo mrkvom. 

   Mrkva pruža potpunu prehranu za tijelo. 100 grama mrkve se sastoji od 7,6 g ugljikohidrata, 0,6 g bjelančevina, 0,3 g masti, 30 mg kalcija i 0,6 mg željeza. Osim toga, mrkva je također dobar izvor vlakana, vitamina B1, vitamina B2, vitamina B6, vitamina C, vitamina K, biotina, kalija i tiamina.

 
   Iako smo navikli na narančaste mrkve, one mogu biti i bijele, ljubičaste, crvene ili žute. 

   Ako se jede sirova mrkva će organizam namiriti kalijem, kalcijem, željezom i cinkom, koji se djelomično gube kuhanjem.

   Samo je jedan šaka baby mrkve dovoljna količina povrća koju biste trebali unijeti u organizam tokom dana.

   Mrkve su jedan od najboljih izvora vitamina A koji je važan za zdravlje kostiju, zuba, vida i kože.

   Mrkve sadrže velike količine šećera zbog čega slove za najbolji međuobrok koji će vam dati i energije.

   Tokom života osoba u prosjeku pojede 10, 866 mrkvi.

   Jedna čaša mlijeka sadrži jednaku količinu kalcija kao 9 mrkvi.

   Dok pokušavate ublažiti osjećaj gladi grickajući mrkvu, imajte na umu da 88% nje čini voda. Za usporedbu, ljudsko tijelo 60% sačinjava voda.

   Mrkva je bogata karotenoidima koji smanjuju rizik od raka dojke, maternice, prostate, debelog crijeva i dr., a beta – karoten blagotvorno djeluje na imunološki sistem i zdravlje očiju.

   Mrkva je nadaleko poznata kao povrće koje lako raste, ukusna je i vrlo hranjiva. Korjenasto je povrće koje je dostupno na mnogim mjestima širom svijeta. Kultivirana mrkva kakvu danas poznajemo je daleko od divlje mrkve pronađene prije 5000 godina u području sada poznatog kao Afganistan.

Pozitivna dejstva grožđa

   Najvažnija korist koja proizlazi iz prehrane grožđem je bogatstvo antioksidansa, odnosno fitonutrijenata koji se nazivaju polifenoli. Ovi antioksidansi se vežu na "slobodne radikale" u vašem tijelu i smanjuju naslage na krvnim žilama, čime se poboljšava zdravlje vašeg srca.

   Crno grožđe (Vitis vinifera), odnosno njegova opna, obiluje fenolnim materijama koje mu daju boju i ukus i izuzetno su korisne za zdravlje.

   Bijelo grožđe u mnogo čemu slično je crnom, ima približno istu energetsku vrednost, oko 20% šećera, ali je u odnosu na crno siromašno fenolima. Takođe, nije pretjerano bogato ni kalijumom i kalcijumom.

  

   Jedne od najboljih djelovanja grožđa su:

   Tamno grožđe ima sposobnost usporavanja gubitka pamćenja kod starijih osoba. Dobra je vijest da ono može i poboljšati pamćenje!

   Znanstvenici Sveučilišta Illinois tvrde kako prisutnost resveratrola otkrivenog u grožđu usporava ili zaustavlja rast benignih i malignih tumora. Istraživanja pokazuju da resveratrol inhibira rast tumora u svim fazama bolesti.

   Ultraljubičaste sunčeve zrake vodeći su uzrok kožnih problema, od raka kože, opeklina i solarnog eritema do prijevremenog starenja dermisa i epidermisa. Dobra je vijest da flavonoidi otkriveni u grožđu mogu smanjiti količinu oštećenja stanica izloženih ovom zračenju. Zato ga jedite u što većim količinama!

   Iako postoji više vrsta grožđa, koju god odabrali, osvježit ćete tijelo i opskrbiti ga potrebnim vitaminima. Ove ljetne bobice obiluju vitaminom A, B6, B i folnom kiselinom, a 100 grama grožđa zadovoljit će 25 posto preporučene dnevne količine vitamina C.

Zašto trebamo jesti jaja svaki dan!

Jaja su jedna od najzdravijih namirnica na svijetu, pogovo domaća. Zbog toga ih trebamo jesti svaki dan. Daju nam energiju za cijeli dan zbog toga ih je najbolje jesti ujutro.

Također utiču na poboljšan vid te smanjuju mogućnost pojave neke očne bolesti.

Smanjuju rizik od srčanih bolesti i moždanog udara tako što smanjuju loš holesterol a povećavaju razinu dobrog.

Dobra su i za jetru, ubrzavaju metabolizam te prenose vitamine i minerale.

U njima se nalaze esencijalne aminokiseline koje su odgovorne za ublažavanje tjeskobe, smanjenje visine stresa u tijelu i bolje raspoloženje.

Štite naše kosti tako što sadrže vitamin D tj. pomažu u prevenciji razvoja ostoporoze.

Kolin, koji pomaže jetri da bolje radi, smanjuje rizik od pojave raka dojke kod žena. Kolin se nalazi u žumancetu.

Korisna su i kod žena u trudnoći zbog sprečavanja oštećenja ploda i pomažu kod razvoja mozga bebe.

Jaja sadrže vitamine B kompleksa koji su neophodni za zdravu i lijepu kosu i kožu. Ne sadrže gluten i ugljikohidrate.

Pomažu kod oporavka mišića jer su bogata proteinima i poželjno ih je jesti poslije treninga.

Zbog visokog nivoa proteina dobra su za mršavljenje jer se osjećate siti tokom dana.

Nekoliko činjenica o vašem tijelu koje vjerovatno niste znali!

U nastavku teksta ćemo vam predstaviti nekoliko činjenica o vašem tijelu koje vjerovatno nikada niste znali.

Naša pluća sadrže više od 300.000 miliona kapilara (sićušne krvne žile). Ako bi ih raširili od kraja do kraja, ukupna širina bi iznosila 2.400 km.

Prosječan čovjek ima oko 6 kg kože na sebi. 

Ljudska kost je jaka kao granit. Blok kosti veličine kutije šibica može podnijeti težinu od 9 tona – to jest, četiri puta više od betona.

Kada spavate, narastete za oko 8mm. Sljedećeg dana se ponovo smanjite na svoju predhodnu visinu. Razlog tome je što se diskovi hrskavice stistnu poput spužve kada stojite ili sjedite.

Muškarcu koji se nikad u životu ne bi obrijao, brada bi narasla preko 10 metara.

U prosjeku, žene trepnu duplo više puta od muškaraca.

Potrebno je 17 mišića da se nasmijete i 43 da se namrštite.

Svi znamo da svaki čovjek posjeduje unikatan otisak prsta, ali činjenica je da posjedujemo i unikatan otisak jezika.

Vaš nos može zapamtiti 50.000 različitih mirisa.

Gubitkom jednog oka čovjek gubi samo 1/5 vida.

Tanko crijevo je oko četiri puta duže od visine prosječnog čovjeka – od 5,5 do 7 metara.

Svakih 2,5 kvadratnih centimetara kože stanište je za oko 32 milijuna bakterija. Srećom, većina njih ne samo da nije opasna, nego i pomaže našem zdravlju.

Zrak koji iskihnemo može dostići brzinu od preko 160 kilometra na sat. Još jedan razlog da ne kišete bez prekrivanja nosa i usta.

Kad čovjek spava, njegov mozak brani tijelu da radi ono što čovjek sanja. Ako čovjek sanja da trči, mozak zna da se radi samo o snu.

Kad čovjek raširi ruke, udaljenost od prsta do prsta gotovo je jednaka visini tijela.

Za šta je sve dobar kokos?

   Kokosov orah koristi se na razne načine, kao hrana i piće, dodatak jelima i kolačima, u kozmetici, ali i kao lijek. Lagan je za stomak a bogat je vitaminima i mineralima. Svaki dio kokosa je koristan i kao takav ima veliku primjenu.

   Dokazano je i da kokos ima antikancerogena svojstva koja naročito pomažu u borbi protiv raka debelog crijeva i raka dojke. Iako raste u tropskim predjelima, kokosova palma i njen plod kokosov orah (Cocos nucifera) koriste se svuda na planeti. 

   U tradicionalnoj medicini u zemljama gdje rađa, kokos se koristi od pamtivijeka za različite bolesti. Djelotvoran je kod gripa i prehlade, bronhitisa i astme, upale pluća, smetnji kod organa za varenje, gojaznosti. Preporučuje se za herpes, hepatitis C, bolesti izazvanih bakterijama (upale grla, bolesti desni, infekcije urinarnog trakta). Pomaže i u liječenju bubrega jer doprinosi razgradnji kamenčića, kao i jetre i bešike.

   Koristi se i u kozmetici a kokosovo ulje je jedan od sastoja na kreme ELEGANT.

   Kokosovo ulje sadrži čak 66% korisnih, uglavnom zasićenih masnih kiselina, koje se lako metabolišu u organizmu. Istraživanja pokazuju da su naročito djelotvorne kod neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove, Alchajmerove i epilepsije. Snižava i nivo holesterola u krvi, redukuje tjelesnu težinu. Ulje posjeduje snažna antioksidantna svojstva, pa se preporučuje za njegu suhe kože i protiv starenja, kao i za zdravlje kose.