Pozitivna dejstva tikve(bundeve)!

   Prije pedesetak godina, doživljavane su kao stočna hrana ili hrana za sirotinju, a danas zauzima nezaobilazno mjesto na jelovnicima svih koji paze na kvalitetan unos namirnica i koji traže zamjene za ugljene hidrate lošijeg kvaliteta.

   'Tko jede puno buče, bolovi u želucu ga nikada ne muče' kaže stara poslovica, pa iako bundeva i nije svima omiljena namirnica njezina ljekovita svojstva su nepobitna zbog čega je i prozvana kraljicom jeseni.

Njezin sastav čine visoka razina antioksidanata i karotena, a pogotovo vitamina C i E, a svojim ljekovitim sastojcima idealna je u borbi protiv srčanih bolesti, rizika od raka, očne mrene i moždanog udara.

   Njezino lako probavljivo meso sadrži vrlo malo kalorija, svega 28 na 100 grama. Sasvim suprotno kalorijskom siromaštvu, u žuto-narančastim plodovima nagomilano je bogatstvo minerala i vitamina. Tu je kalij važan za rad srca, fosfor i kalcij koji zajedničkim djelovanjem izgrađuju kosti i zube, željezo važno za krv, te mangan koji čuva zdravlje kože i hrskavice.

   Od bundeve ćete imati puno koristi, bilo da je konzumirate sirovu (naribanu kao mrkvu), kuhanu na pari, pečenu u pećnici ili kao dodatak varivu. Bundeva smiruje nervozu i pospješuje san zahvaljujući vitaminima B grupe. Njezin fantastičan nutricionistički profil upotpunjuju pektini, celuloza i druga biljna vlakna važna za dobru probavu. Ovo ukusno povrće je, zbog svih spomenutih blagodati, prikladno i za djecu.

   Kao maska za lice bundeva je prikladna za problematičnu kožu. Bundeva ne samo da njeguje i hrani kožu, nego je i štiti od raka - pokazuju najnovija istraživanja.

   Možemo je koristiti za raznu vrstu hrane(ljuta, slatka i slana jela).

Koji je prosjek godina življenja?

   Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije(WHO) danas je prosječni životni vijek u Bosni i Hercegovini 78,96 godina, za muškarce iznosi 75,42 godine, a za žene 82,77 godina.

   Najdulje se živi u Monaku, u prosjeku 89,68 godina, dok se najkraće živi u Angoli, Zambiji i Swazilandu. Iako je jasno zašto je u Kanadi, Japanu i Velikoj Britaniji očekivani životni vijek iznad 80 godina, znanstvenici ne znaju zbog čega je Monako, mala zemlja poznata kao porezni raj za bogataše, država s najduljim životnim vijekom.

   U Hrvatskoj prosječni životni vijek iznosi 75,99 godina. Kao i u BiH, muškarci žive kraće, oko 72,38 godina, a žene 79,9 godina, dok se u zemljama EU-a u prosjeku živi 79,76 godina, s tim da muškarci žive 76,91 godinu, a žene 82,76 godina. Žene su najdugovječnije u Japanu, 86,8 godina, a muškarci u Švicarskoj, 81,3 godine.

Da li trebamo jesti žitarice?

   Većina ljudi doručkuje pahuljice sa mlijekom ili jogurtom, ali to je nešto najnezdravije što možete da uradite svom organizmu. 

   Vjerovali ili ne, ali žitarice nisu toliko bogate hranljivim materijama kao ostale grupe namirnica. Na primjer, najveći izvor magnezijuma se nalazi u povrću dok se se cijelo zrno nalazi na četvrtom mjestu poslije orašastih i morskih plodova. Željezo se nalazi takođe u povrću a vitaminu B u mesu.

   Dakle, ako Vaš organizam može apsorbovati sve neophodne vitamine iz mesa, povrća i orašastih plodova iz kog razloga su nam potrebne žitarice? Da li je to zbog ukusa možda?

   Na svakom pakovanju žitarica možete da pročitate o tome kako su one zdrav obrok, a u stvari sadrže visoku koncentraciju šećera u formi meda, suhog voća, pa čak i voćne sokove.

   Svako ko je pokušao da se odvikne od konzumiranja žitarica je u jednom trenutku preživljavao klasične krize koje nastupaju kad pokušavate da se riješite neke zavisnosti. Čini se da žitarice više pripadaju nekim “drogama” nego nekoj grupi namirnica, poput šećera. Naše tijelo žudi za osjećanjem sitosti i neprekidno se vraćamo po još i još.

   Mnoge zaslađene žitarice sadrže kalorija koliko i cijela čokoladica. A i nije baš najpametnije zaspočeti dan s puno šećera Žitarice je najbolje jesti u malim količinama i to u međuobroku, odnosno za užinu.

Kako se riješiti nesanice?

Nesanica je doživljaj pojedinca da ima san slabe kvalitete koji uključuje jedan ili više sljedećih problema:

• Teškoće pri usnivanju
• Buđenje tokom noći sa teškoćama ponovnog usnivanja
• Buđenje prerano ujutro
• Spavanje nakon kojeg se osoba ne osjeća odmorno

Nesanica može biti klasificirana kao prolazna (kratkoročna), povremena (javlja se ponekad) i kronična (konstantna). Nesanica koja traje od jedne noći do nekoliko sedmica, je prolazna. Ako se epizode prolazne nesanice pojavljuju sa vremena na vrijeme, nesanica se naziva povremenom. Nesanica se smatra kroničnom ako se pojavljuje u većini noći i traje mjesec dana ili više.

Stručnjaci kažu da ljudi vrlo često sami sebi uzrokuju probleme sa spavanjem. Jedu nezdravu hranu, piju nezdrava pića i imaju loše navike spavanja. Problemi s nesanicom mogu, nažalost, postati kronični. Koje su to, dakle, najčešće greške koje sami činimo kad se radi o navikama spavanja i kako ih promijeniti?

Ljudi koji poslijepodne dugo spavaju, a posebno nakon 16 sati, noću teško mogu zaspati. Umjesto odlaska u krevet i sna, oni gledaju televiziju i kradu vrijeme koje je dokazano najbolje za kvalitetan san. 

Nerealno je očekivati da vam se tijelo iz potpune aktivnosti naglo prebaci na potpuni mir. Naša tijela trebaju vremena kako bi proizvela dovoljno neurotransmitera i poslala mozgu naredbu za spavanje. Na taj način tijelo proizvodi hormone za san. Dakle, prije nego krenete na spavanje, nastojte se opustiti. 

Mnogi ljudi u spavaćim sobama imaju televizore koji im služe kao sredstvo za uspavljivanje. Gledaju televiziju sve dok ne zaspu. Međutim, takav način uspavljivanja ne jamči miran i kvalitetan san. Naprotiv, uzrokuje isprekidan san te kasnije buđenje ujutro.

Tablete za spavanje ne rješavaju probleme nesanice i ne uklanjaju njezin uzrok. Njihovo dugotrajno korištenje učinit će više štete nego koristi. 

Kad previše razmišljate o tome hoćete li zaspati ili ne te koji je točno uzrok vaše nesanice, nećete moći zaspati. Što se više na to fokusirate, to postaje veći problem koji i opet rezultira nesanicom. 

Zašto jesti kesten?

   Jesen nam dolazi a sa njim i kesten. Ovaj plod ima vrlo bogatu nutritivnu i energetsku vrijednost i zbog toga se preporučuje djeci, sportistima, trudnicama i starijim osobama.

   Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje. Pitomi su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena. S druge strane, divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

   Kesten sadrži samo gram masti i manje od 70 kalorija na 30 grama. Sadrži i vitamin C, što ga čini posebnim orašastim plodom. Dnevna doza od 85 grama kestena sadrži čak 45% dnevnih potreba organizma za vitaminom C.

   Kesten je bogat mineralima, vitaminima B-kompleksa, kao i vitaminima A i C. Oni se čuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora. Kesten sadrži kalijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, sumpor, hlor, bakar, gvožđe i mangan.

   U poređenju sa drugim orašastim plodovima, kesten se razlikuje po tome što ima niži procenat masti, a viši procenat skroba, čak dvostruko više od krompira. Takođe, kesten je jedino orašasto voće koje sadrži vitamin C. Poput oraha i badema, kesten ne sadrži gluten.

   Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti, poput oleinske i palmitinske kiseline. Mononezasićene masti štite kardiovaskularni sistem i pomažu u snižavanju visine holesterola.

   Kestenje je poznato po tome što pomaže kod probavnih i bubrežnih tegoba. Čaj od kestena pomaže kod simptoma asme i bronhitisa.

Zbog čega je san toliko bitan?

   Ako smo naspavani sigurno je da ćemo bolje funkcionisati tokom dana. Kvalitetan i redovan san ima puno pozitivnih uticaja na nas i naše zdravlje. Ne služi nam samo da bih se odmorili i povećali našu koncentraciju već je potrebam našem organizmu kako bih normalno funcionisao. Svakom je potrebno 6-9 sati dobrog sna kako bi efikasno obavio sve dnevne obaveze.

   Bez adekvatnog sna mozak teže prima nove informacije. Univerziteti Harvard i Berkli sproveli su nekoliko studija sa kojima su pronašli direktnu vezu između sna i memorije. Dokazano je da tokom sna mozak revidira informacije i pomaže da ostanu zapamćene. Takođe, sa nedostatkom sna mozak prijevremeno stari, a kao posledica najprije se javlja pad memorije.

   Imuni sistem je u direktnoj vezi sa snom. Manjak sna vas izlaže mnogobrojnim bolestima, kao što su dijabetes, srčani problemi i depresija.

   Samo jedan sat sna više dovoljan je da se nivo krvnog pritiska smanji. Ljudi sa visokim pritiskom koji spavaju više od sedam sati dnevno, na duže staze, mogu osjetiti značajne promene.

   

   Kada imamo kvalitetan i vremenski dovoljan san onda imamo niz prednosti u odnosu na one koji nemaju a to su: dugovječnost, kreativnost, koordinacija intelektualna snaga itd.

Zašto cigarete stvaraju ovisnost?

   U cigarete se dodaju hemijski spojevi da bi se potakla ovisnost, olakšalo uvlačenje dima, smanjila jačina te ubrzao dolazak nikotina do mozga.

   U posljednjih pedeset godina duhanska industrija je razvila bezbroj taktika i trikova kojim je osigurala da ljudi i dalje ostanu, ali i još lakše postanu ovisni o njihovom proizvodima.

   Prema stručnjacima, današnje cigarete višestruko su opasnije zbog različitog sastava i građe cigareta, a to potkrepljuju znanstvenim dokazima.

   To uključuje povećanje količina nikotina u duhanu, dodavanje amonijaka koji ubrzava dovod nikotina mozgu, kao i dodavanje šećera koji povećavaju učinak nikotina te omogućuju lakše udisanje dima.

   Duhanski dim postao je manje oštar dodavanjem levulinske kiseline, pa je on manje iritantan, a mijenjanjem okusa i mirisa cigarete ona postaje sve privlačnija. 

   

   Istovremeno, acetaldehid koji je dokazano kancerogen pojačava svojstva koja ljude čine ovisnima o nikotinu

   Osim toga, filteri s rupicama omogućuju bolju ventilaciju, ali i dublje uvlačenje opasnog dima u pluća, a kako oni tvrde uvedeni su u proizvodnju da smanjuju dovod katrana u pluća.