Da li trebamo jesti žitarice?

   Većina ljudi doručkuje pahuljice sa mlijekom ili jogurtom, ali to je nešto najnezdravije što možete da uradite svom organizmu. 

   Vjerovali ili ne, ali žitarice nisu toliko bogate hranljivim materijama kao ostale grupe namirnica. Na primjer, najveći izvor magnezijuma se nalazi u povrću dok se se cijelo zrno nalazi na četvrtom mjestu poslije orašastih i morskih plodova. Željezo se nalazi takođe u povrću a vitaminu B u mesu.

   Dakle, ako Vaš organizam može apsorbovati sve neophodne vitamine iz mesa, povrća i orašastih plodova iz kog razloga su nam potrebne žitarice? Da li je to zbog ukusa možda?

   Na svakom pakovanju žitarica možete da pročitate o tome kako su one zdrav obrok, a u stvari sadrže visoku koncentraciju šećera u formi meda, suhog voća, pa čak i voćne sokove.

   Svako ko je pokušao da se odvikne od konzumiranja žitarica je u jednom trenutku preživljavao klasične krize koje nastupaju kad pokušavate da se riješite neke zavisnosti. Čini se da žitarice više pripadaju nekim “drogama” nego nekoj grupi namirnica, poput šećera. Naše tijelo žudi za osjećanjem sitosti i neprekidno se vraćamo po još i još.

   Mnoge zaslađene žitarice sadrže kalorija koliko i cijela čokoladica. A i nije baš najpametnije zaspočeti dan s puno šećera Žitarice je najbolje jesti u malim količinama i to u međuobroku, odnosno za užinu.

Kako se riješiti nesanice?

Nesanica je doživljaj pojedinca da ima san slabe kvalitete koji uključuje jedan ili više sljedećih problema:

• Teškoće pri usnivanju
• Buđenje tokom noći sa teškoćama ponovnog usnivanja
• Buđenje prerano ujutro
• Spavanje nakon kojeg se osoba ne osjeća odmorno

Nesanica može biti klasificirana kao prolazna (kratkoročna), povremena (javlja se ponekad) i kronična (konstantna). Nesanica koja traje od jedne noći do nekoliko sedmica, je prolazna. Ako se epizode prolazne nesanice pojavljuju sa vremena na vrijeme, nesanica se naziva povremenom. Nesanica se smatra kroničnom ako se pojavljuje u većini noći i traje mjesec dana ili više.

Stručnjaci kažu da ljudi vrlo često sami sebi uzrokuju probleme sa spavanjem. Jedu nezdravu hranu, piju nezdrava pića i imaju loše navike spavanja. Problemi s nesanicom mogu, nažalost, postati kronični. Koje su to, dakle, najčešće greške koje sami činimo kad se radi o navikama spavanja i kako ih promijeniti?

Ljudi koji poslijepodne dugo spavaju, a posebno nakon 16 sati, noću teško mogu zaspati. Umjesto odlaska u krevet i sna, oni gledaju televiziju i kradu vrijeme koje je dokazano najbolje za kvalitetan san. 

Nerealno je očekivati da vam se tijelo iz potpune aktivnosti naglo prebaci na potpuni mir. Naša tijela trebaju vremena kako bi proizvela dovoljno neurotransmitera i poslala mozgu naredbu za spavanje. Na taj način tijelo proizvodi hormone za san. Dakle, prije nego krenete na spavanje, nastojte se opustiti. 

Mnogi ljudi u spavaćim sobama imaju televizore koji im služe kao sredstvo za uspavljivanje. Gledaju televiziju sve dok ne zaspu. Međutim, takav način uspavljivanja ne jamči miran i kvalitetan san. Naprotiv, uzrokuje isprekidan san te kasnije buđenje ujutro.

Tablete za spavanje ne rješavaju probleme nesanice i ne uklanjaju njezin uzrok. Njihovo dugotrajno korištenje učinit će više štete nego koristi. 

Kad previše razmišljate o tome hoćete li zaspati ili ne te koji je točno uzrok vaše nesanice, nećete moći zaspati. Što se više na to fokusirate, to postaje veći problem koji i opet rezultira nesanicom. 

Zašto jesti kesten?

   Jesen nam dolazi a sa njim i kesten. Ovaj plod ima vrlo bogatu nutritivnu i energetsku vrijednost i zbog toga se preporučuje djeci, sportistima, trudnicama i starijim osobama.

   Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Općenito se dijele na pitome i divlje. Pitomi su jestivi, a posebna poslastica među njima su lovranski maruni koji su slađi i veći od običnih kestena. S druge strane, divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.

   Kesten sadrži samo gram masti i manje od 70 kalorija na 30 grama. Sadrži i vitamin C, što ga čini posebnim orašastim plodom. Dnevna doza od 85 grama kestena sadrži čak 45% dnevnih potreba organizma za vitaminom C.

   Kesten je bogat mineralima, vitaminima B-kompleksa, kao i vitaminima A i C. Oni se čuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora. Kesten sadrži kalijum, fosfor, kalcijum, magnezijum, sumpor, hlor, bakar, gvožđe i mangan.

   U poređenju sa drugim orašastim plodovima, kesten se razlikuje po tome što ima niži procenat masti, a viši procenat skroba, čak dvostruko više od krompira. Takođe, kesten je jedino orašasto voće koje sadrži vitamin C. Poput oraha i badema, kesten ne sadrži gluten.

   Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti, poput oleinske i palmitinske kiseline. Mononezasićene masti štite kardiovaskularni sistem i pomažu u snižavanju visine holesterola.

   Kestenje je poznato po tome što pomaže kod probavnih i bubrežnih tegoba. Čaj od kestena pomaže kod simptoma asme i bronhitisa.

Zbog čega je san toliko bitan?

   Ako smo naspavani sigurno je da ćemo bolje funkcionisati tokom dana. Kvalitetan i redovan san ima puno pozitivnih uticaja na nas i naše zdravlje. Ne služi nam samo da bih se odmorili i povećali našu koncentraciju već je potrebam našem organizmu kako bih normalno funcionisao. Svakom je potrebno 6-9 sati dobrog sna kako bi efikasno obavio sve dnevne obaveze.

   Bez adekvatnog sna mozak teže prima nove informacije. Univerziteti Harvard i Berkli sproveli su nekoliko studija sa kojima su pronašli direktnu vezu između sna i memorije. Dokazano je da tokom sna mozak revidira informacije i pomaže da ostanu zapamćene. Takođe, sa nedostatkom sna mozak prijevremeno stari, a kao posledica najprije se javlja pad memorije.

   Imuni sistem je u direktnoj vezi sa snom. Manjak sna vas izlaže mnogobrojnim bolestima, kao što su dijabetes, srčani problemi i depresija.

   Samo jedan sat sna više dovoljan je da se nivo krvnog pritiska smanji. Ljudi sa visokim pritiskom koji spavaju više od sedam sati dnevno, na duže staze, mogu osjetiti značajne promene.

   

   Kada imamo kvalitetan i vremenski dovoljan san onda imamo niz prednosti u odnosu na one koji nemaju a to su: dugovječnost, kreativnost, koordinacija intelektualna snaga itd.

Zašto cigarete stvaraju ovisnost?

   U cigarete se dodaju hemijski spojevi da bi se potakla ovisnost, olakšalo uvlačenje dima, smanjila jačina te ubrzao dolazak nikotina do mozga.

   U posljednjih pedeset godina duhanska industrija je razvila bezbroj taktika i trikova kojim je osigurala da ljudi i dalje ostanu, ali i još lakše postanu ovisni o njihovom proizvodima.

   Prema stručnjacima, današnje cigarete višestruko su opasnije zbog različitog sastava i građe cigareta, a to potkrepljuju znanstvenim dokazima.

   To uključuje povećanje količina nikotina u duhanu, dodavanje amonijaka koji ubrzava dovod nikotina mozgu, kao i dodavanje šećera koji povećavaju učinak nikotina te omogućuju lakše udisanje dima.

   Duhanski dim postao je manje oštar dodavanjem levulinske kiseline, pa je on manje iritantan, a mijenjanjem okusa i mirisa cigarete ona postaje sve privlačnija. 

   

   Istovremeno, acetaldehid koji je dokazano kancerogen pojačava svojstva koja ljude čine ovisnima o nikotinu

   Osim toga, filteri s rupicama omogućuju bolju ventilaciju, ali i dublje uvlačenje opasnog dima u pluća, a kako oni tvrde uvedeni su u proizvodnju da smanjuju dovod katrana u pluća.

Tuširati se hladnom ili ipak toplom vodom?

   Njemački naučnici otkrili su da ljudi koji se svakodnevno tuširaju po dvije minute hladnom vodom rjeđe obolijevaju od prehlade od onih koji se tuširaju toplom vodom. To je posljedica snažnijeg imuniteta kojeg imaju ljubitelji tuširanja hladnom vodom.

   Tuširanje vrućom vodom može da ublaži bolove u mišićima. Pustite da vruća voda teče niz vaša ramena, vrat i leđa kako biste ublažili bolove ovih dijelova tijela.

   Tuširanje hladnom vodom je dobro za tijelo. Barem 5 minuta tuširanja hladnom vodom podići će nivo vaše energije. Na taj način ćete odmah promeniti tjelesnu temperaturu, smanjiti umor i pospešiti koncentraciju-

   Tuširanje hladnom vodom je bolje za vašu kosu i kožu. Vruća voda može isušiti kosu i kožu, dok hladna pomaže u hidrataciji kože i kose, kao i prevenciji ispucalih vrhova.

   Naizmjenično tuširanje toplom i hladnom vodom odličan je način za poboljšavanje krvotoka, što je povoljno za cjelokupni kardiovaskularni sistem. Vene se stežu kad su izložene hladnoj vodi, što privremeno podiže pritisak i ubrzava protok krvi.

   Ne ulazite u hladnu vodu bez pripreme. Ko nije naviknut na vrlo niske temperature može imati i kobne posljedice ulaskom u hladnu vodu jer šok od hladnoće izaziva nepravilan rad srca, posebno kod starijih ili bolesnih ljudi. Odaberete li tuširanje hladnom vodom, prilagodite tijelo tako da postepno rashlađujete vodu. Počnite se tuširati vodom uobičajene temperature, a onda je polako rashlađujte dokle možete podnijeti. Posebno je efikasno preći na hladnu vodu u toku druge polovine minute tuširanja.

   Navikavajte se tuširati hladnom vodom jer zasigurno da je mnogo bolji pozitivni uticajna na vaš organizam nego sa toplom vodom.

Koliko puta dnevno trebamo jesti?

   
   Koliki je optimalni broj obroka na dan: dva, tri, četiri, pet ili šest? Na Zapadu se godinama vodi polemika da li je bolje imati tri klasična obroka (doručak, ručak i večera) ili šest puta tokom dana jesti umjereno, ujednačenu količinu hrane, kroz mini-obroke, a sve u cilju mršavljenja ili održavanja vitke linije.

   Osim pravilnog izbora nutritivno vrijednih namirnica, od najveće važnosti za mršavljenje jeste ukupna dnevna kalorijska vrednost koja se unosi u organizam. Konzumiranje samo 2 obroka dnevno nije dobra strategija za mršavljenje, barem ne za sve. Najbolje bi bilo kada bi jeli obilniji doručak i ručak, a laganiju večeru.

   Fizički aktivne osobe, za razliku od onih manje aktivnih, trebalo bi da imaju malo obilnije užine, ali struktura od tri klasična obroka i dalje je osnova. Užine su takve da sadrže dovoljno ugljenih hidrata. Bitno je samo da dva sata prije fizičke aktivnosti osoba nema jedan od osnovnih obroka (na primer ručak) i tako ne optereti želudac.

   Ukoliko osoba želi da smrša najbolje je da obroke rasporedi tako da ne jede najmanje dva sata prije spavanja i da razmak među obrocima tokom dana bude prilagođen aktivnostima, ali ne veći od četiri sata. Trebalo bi voditi računa i da se svakog dana obroci konzumiraju u isto vrijeme.

Koliko čokolade smijemo pojesti dnevno?

   Naučnici sugerišu da čokolada smanjuje rizik od srčanih oboljenja i udara, snižava krvni pritisak te smanjuje razinu stresa. Stoga u ovom slučaju možda i nije tako loše biti pomalo ovisan dok god se uspijevate othrvati porivu da je jedete cijeli dan, svaki dan.

   Kao i kod svega, konzumacija čokolade dobra je za vas dok ne postane loša. Jedna je stvar povremeno imati želju za čokoladom, ali nekontrolisano konzumiranje čokolade nešto je sasvim drugo. Ako pojedete toliko čokolade da se nakon toga osjećate (fizički) loše, ili osjećate simptome apstinencijske krize kada ne jedete čokoladu, pravo je vrijeme da smanjite njezinu konzumaciju ali dok god ste umjereni čokoholičar bit ćete dobro, samo pripazite da ne postane pravi ovisnik.

   Ako se ne možete odreći čokolade, tada savjetujemo da birate tamnu čokoladu, tj. onu koja ima više od 60 posto kakaa. Takva čokolada u pravilu sadrži nižu kalorijsku vrijednost od mliječne i nosi određene zdravstvene blagodati te ima nizak glikemijski indeks. Ograničite unos na maksimalno od 1 do 2 kockice dnevno jer 10 g čokolade sadrži oko 50 i više kalorija pretežno od šećera i masti.

Vježbe koje možete raditi kod kuće!

   Predstavljamo vam nekoliko vježbi koje možete raditi kod kuće kako biste ojačali i bili fizički aktivni.

   Kako biste aktivirali noge radite skokove sa iskoracima - 5 setova, 20 ponavljanja.

   Za vaše ruke i prsa najbolja vježba su skelekovi. Radite široke sklekove - 5 setova, 20 ponavljanja u brzom tempu.

   Za prava leđa radite leđnjake 5 setova, 10 ponavljanja, umjerenim tempom.

   

   Za stomak radite trbušnjake, dizanje noga kao i plank. Dovoljno je dnevno odvojiti 15 minuta za vježbe trbuha a nekada čak i manje zavisi kako se osjećate.

Med kao prirodni lijek!

   Ljekovita svojstva meda su poznata ljudima već hiljadama godina, a čak ga i danas konzumiramo zbog njegovih antibakterijskih i protuupalnih svojstava. Holistički liječnici smatraju da je upravo med jedan od najboljih prirodnih lijekova.

   Med je prirodan i smatra bezopasnim za odrasle. No, pedijatri naglašavaju da nikada ne dajete med djeci mlađoj od jedne godine. Ovo se naglašava zbog opasnosti od botulizma. Uzročnik botulizma je bakterija Clostridium botulinum, koja se nalazi u prašini i tlu, i koja može naći svoj ​​put do meda, a bebe nemaju razvijen imunitet za obranu od infekcije.

   Liječenje medom naziva se apiterapija, a popis njegovih ljekovitih djelovanja je vrlo dugačak.

   Najpoznatije ljekovito svojstvo meda jest olakšavanje simptoma gripe i prehlade, te drugih bolesti respiratornog sustava, kao što su bronhitis te upala grla i sinusa.

   Izvrstan je za rane jer djeluje kao antiseptik, smanjuje bol, a također izvlači otrove iz ugriza ili uboda.

   Na opeklinu možete nanijeti čisti med, što će spriječiti stvaranje mjehura i omogućiti zacjeljenje kože bez ožiljka.

   Pri kožnim problemima, kao što su ispucana koža, osipi, svrbež, te razne kožne nečistoće pomažu oblozi od meda.

   Med je od velike pomoći kod raznih probavnih tegoba, zatvora, gastritisa, te čira na želucu, a polaganje obloga od meda preporučuje se kod svih vrsta upala.



   Također, med može pomoći u podizanju razine željeza i smanjenju masnoća u krvi, kao i čišćenju cijelog organizma.

   Poznato je i njegovo blagotvorno djelovanje kod problema s očima, poput mrene i konjunktivitisa.

Ljekovita svojstva cvekle!

  Još od rane medicine cvekla predstavlja lijek za krv i pomaže kod anemija, malokrvnosti, percinozne anemije, ateroskleroze, masnoće u krvi (holesterol, trigliceridi).

   Činjenica jeste da čaša soka od cvekle zadovoljava dnevni unos svih vitamina i minerala koji su neophodni za bolje funkcionisanje imunološkog sistema. Pored toga, koristi se za detoksikaciju organizma, poboljšava krvnu sliku, otklanja umor i stres, a nedavna istraživanja pokazala su da je ova biljka odlična u prevenciji razvoja kancerogenih ćelija u organizmu.

   U vrijeme sezonskog virusa najbolji način da ojačate iscrpljeni organizam jeste da svakodnevno konzumirate sok od cvekle za imunitet.

   Terapija cveklom, koja podrazumijeva svakodnevno uzimanje soka od cvekle ili sirove ribane cvekle, ima pozitivan uticaj na leukemiju i mnoge druge vrste raka. Željezo u cvekli pospješuje obnavljanje i aktivnost crvenih krvnih zrnaca.

   Betacian apsorbuje se u krv i povećava sposobnost krvi da prenosi kisik. Betain i betacian čine cveklu odličnim lijekom za očuvanje elastičnosti arterija i smanjenje holesterola u krvi.

  

   Ovo su neka od mnogih pozitivnih uticaja cvekle na nas i naš organizam:

• Poboljšava funkciju jetre
• Povećava nivo hemoglobina
• Smanjuje upale
• Pomaže prevenciji kancera
• Detoksikuje organizam
• Sprečava demenciju
• Smanjuje krvni pritisak
• Liječi artritis
• Štiti organizam od slobodnih radikala
• Jača imuni sistem

Da li je zdravo jesti krompir?

   Nekoliko studija pokazalo je da krompir nije zaslužio svoju lošu reputaciju. Iako je kaloričan i sadrži visok nivo skroba, ako pripremate krompir na zdrav način, nema razloga da ga izbjegavate.

   

   Ne postoje univerzalna pravila kada je ishrana u pitanju, sve zavisi od osobe. Dijebetičarima i gojaznim osobama se ne preporučuje, jer bi oni trebalo da smanje ugljene hidrate, masti i vidljive šećera.

   

   Ukoliko se krompir unese u organizam u tečnom stanju,u vidu soka on je bazalni iz tog razloga uspostaviće ravnotežu kiselo bazne sredine u ljudskom tijelu. Većina ljudi upražnjava ishranu koja podstiče na kiselosti, te će se na ovaj način tijelo oplemeniti u svakom smislu.

   Naučna istraživanja dokazala su da krompir snižava krvni pritisak i da samim tim smanjuje rizik od pojave kardiovaskularnih bolesti. U kori krompira nalazi se 60 različitih vitamina i fitohemikalija koje mu daju moć da štiti organizam od kardiovaskularnih oboljenja.

   

   Pored gore navedenih djelovanja krompir pomože i u boljem radu crijeva, može poslužiti kao protiv upalno dejstvo, pročišćava jetru, smanjuje podočnjake itd.

   Najbolji način konzumiranja krompira je sa korom, pečenjem u rerni. Na ovaj način se gubi najmanje hranljivih materija. Zdrav način pripreme je i kuhanje krompira sa korom. Oguljen krompir ne bi trebalo duže ostavljati u vodi, da bi se spriječio gubitak hranljivih materija.

Kako sačuvati naša pluća?

   Ako ostaneš bez daha ili moraš stati, to je znak da su ti pluća barem donekle oštećena, iako je uzrok u srcu. 

   Da bi se odvijao savršeni proces disanja svi elementi moraju biti čisti i u njima ne smije biti prepreka zraku, kao što su dim i drugi otrovi. Bronhijalne su cijevi općenito presvučene sluzi, koja zaustavlja klice i prljavštinu. 

   

   Pluća sadrže milijune sićušnih vlasi, cilija, sličnih sitnim četkama koje čiste tvari zapele u sluzi. Tada ih možete iskašljati. Jedna od opasnosti koju sa sobom nosi dim, posebno dim cigara, cigareta ili droge, jest u tome što uništava cilije, pa tako zapravo uništava upravo onaj mehanizam koji bi pluća trebao štititi od toksina.

   Kada čovjek udiše, vazduh prolazi kroz čitav niz cijevi u tijelu koje se zovu disajni putevi. Oni počinju nosem, gde se zaustavljaju čestice koje bi mogle da budu štetne za pluća. U nosu se vazduh prečišćava i zagrijava, odakle se spušta kroz ždrijelo i kroz grkljan i dušnik odlazi u dvije manje cijevi zvane bronhije, od kojih svaka ulazi u po jedno plućno krilo. Pluća su veliki, meki organ, koji se sastoji od dva krila. Svako plućno krilo je potpuno obavijeno tankim pokrivačem koji se zove pleura ili plućna maramica. 

  Dok sve funkcioniše kako treba, ne razmišljamo ni o plućima ni o načinu kako dišemo. Ali kada počnu kašalj, povišena temperatura, otežano disanje, onda smo spremni da uradimo sve da ne dođe do upale pluća..

   Upala pluća ili pneumonija je najteža infekcija disajnog sistema i zaslužuje posebnu pažnju. Uzrokovana je različitim mikroorganizmima, a pojavljuje se u svim starosnim grupama kao i kod osoba s različitim hroničnim bolestima i oštećenjima odbrambenog sistema. 

   Pneumonija je najčešća i najteža, nerijetko i smrtonosna bolest kod starijih ljudi.

Pošto se upala pluća najčešće javlja nakon ozbiljnije prehlade, neophodno je da se pacijenti jave svom ljekaru kada prehlada ne prolazi i pored utopljavanja, uzimanja tečnosti, mirovanja od nekoliko dana i vitaminske napitke, ili ukoliko primete da se uprkos pridržavanju svih navedenih savjeta, njegove tegobe pojačavaju.

   Povremeno uradite ovih šest koraka kako bi sebi pomogli da pravilno dišete:

• Sjedite na stolicu ili lezite na pod
• Opustite ruke i noge, a ako sjedite, ispravite se
• Koncentrišite se na to da dišete i stomakom i polako udahnite kroz nos
• Izdahnite za dvije sekunde duže nego što ste udahnuli uvlačeći pritom stomak
• Napravite pauzu od dvije sekunde na kraju svakog udaha i izdaha i počnite ponovo
• Pravilno dišite dva minuta.

Koliko trebamo hodati dnevno?

   Hodanje koristi zdravlju samo ako hodamo na pravilan način. Najvažnije pravilo rekreacijskog hodanja je da mora biti koordinirano i u skladu s tjelesnim sposobnostima.

   To ne znači da moramo šetati, nego hodati brzo koliko možemo, a da se ne zapušemo. Ako se zapušemo, usporimo dok disanje ne postane normalno, zatim ponovno ubrzamo. Cilj hodanja nije da se zapušete nego da se što koordiniranije krećete u skladu s vašim tjelesnim sposobnostima.

   Hodanje je najlakši i najjednostavniji način fizičkog kretanja. Dokazano je da hodanje popravlja raspoloženje, štiti zdravlje te pomaže u mršavljenju i održavanju željene tjelesne težine. Provjerite koliko koraka u prosjeku napravite i je li to dovoljno da biste smršavjeli.

   Studija je pokazala da su žene koje su u prosjeku napravile 3.520 koraka kroz dan (što je oko pola sata hodanja dnevno) izgubile više od 2 kilograma tokom godine bez da su mijenjale svoje prehrambene navike. Također im se štetno masno tkivo na trbuhu smanjilo za 12 posto.

   Koliko kalorija možete sagoreti hodanjem zavisi od dva faktora: vaše tjelesne težine, i načina hoda. Ako hodate prosječnom brzinom tokom sat vremena hoda sagorjećete oko 400 kalorija.

   Donosimo vam i računicu kojom možete utvriti koliko vremena vam je potrebno da izgubite željeni broj kilograma:

   Kilometar i po - oko 2.000 koraka - sagorjeva 100 kalorija.

   Pola kilograma - 3.500 kalorija.

   Da biste smršali pola kilograma sedmično, treba da trošite dodatnih 500 kalorija svakog dana.

   Dakle, da biste svake sedmice izgubili 500 grama, trebalo bi svakog dana da napravite oko 10.000 koraka.

Kako sačuvati naše srce zdravim?

   Nismo stari koliko imamo godina, već smo stari onoliko koliko su nam istrošeni krvni sudovi. Stanje krvnih sudova direktno pokazuje u kakvom je stanju naš kardiovaskularni sistem. A da srce i krvni sudovi nisu u najsjajnijem izdanju, najbolje govori podatak da kardiovaskularne bolesti predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti među ljudima mlađim od 65. godina.

   Neke poslove bismo rado obavljali, druge radije izbjegli, ali postoje i oni koji jednostavno nisu dobri za naše srce.

   Ako ste se prepoznali u grupi onih čije srce "ne skače" od radosti pri odlasku na posao ‒ onda će vam značiti, bar kao opravdanje ili olakšanje, otkriće do kojeg su došli ruski naučnici.

    Raznim metodama ispitivanja i višegodišnjim istraživanjem ustanovili su da postoji veza između posla koji obavljamo i razvoja arterioskleroze ‒ osnove za sva kardiovaskularna oboljenja.

   Možda će u budućnosti mladi birati profesiju i na osnovu količine zdravstvenih nevolja koje određeno zanimanje može donijeti. Najugroženiji su oni koji se u radu suočavaju sa konstantnim psihoemocionalnim stresom, lepeza je široka ‒ od astronauta, pilota, rudara, kontrolora leta, preko menadžera u korporacijama (naročito u bankama), do novinara i ljudi koji su uključeni u transport.

   Posljednjih godina je posao profesionalnih vozača jedan od ubjedljivo najstresnijih. Naime, stresne situacije praćene su porastom brzine (to se odnosi na sve osobe koje voze, a naročito profesionalci reaguju na taj način). Pri brzini od 50 kilometara na sat vozačev puls iznosi u prosjeku 73 otkucaja, dok se na 100 km/sat ubrzava do čak 97.

   Tokom pripremanja hrane treba zaboraviti na prženje i pohovanje, već namirnice samo kratko skuhati ili grilovati. Na ovaj način očuvat će sve korisne materije, a neće biti opterećene nepotrebnim masnoćama i drugim sastojcima štetnim za krvne sudove i srce.         Inače, u ishranu treba uvrstiti po mogućstvu namirnice sa niskim sadržajem masti, a obavezno izbjegavati crvena mesa i pretjerano soljenje. U suprotnom, ako se ova pravila ignorišu može doći do pojave prekomjerne tjelesne težine i gojaznosti, koji predstavljaju izuzetno ozbiljan faktor rizika za krvne sudove i srce. 

   Danas u svijetu sa prekomjernom tjelesnom težinom živi 35 posto populacije.

Ljudsko oko

Smeđu boju očiju ima najviše ljudi na svijetu – preko 55 posto njih. Smeđa boja je dominatna genetska značajka, a smeđe oči imaju gotovo svi stanovnici iz Azije i Afrike. 

Zelene oči posjeduje manje od dva posto populacije.To je boja očiju koja može mijenjati boje zavisno od raspoloženja, vremena i načina odijevanja. Ponekad mogu biti gotovo plave, nekada sive a nekada smaragdno zelene. Jedine boje očiju koje je podjednako teško pronaći su zlatne oči. 

Boja lješnjaka je slična onoj smeđoj, no obično nešto svijetlije boje, s više zeleno-žutih nijansi. Ovakve oči imaju veću koncentraciju pigmenta melanina uz rub šarenice. Boja ovih očiju takođe može menjati boju zavisno o svijetlu, pa tako mogu poprimiti bakrene, zelene i smeđe tonove. U svetu ovu boju ima oko 12 posto ljudi.

Siva boja očiju često zamenjuje s plavom, no ovakve oči djeluju sivo – odnosno srebrenasto. Poput zelenih očiju, vrlo su ritke, a imaju još manje pigmenta nego plave oči. Ovakva je boje očiju najčešća u istočnim evropskim zemljama.

Plava boja očiju je genetski recesivna osobina, stoga je manje prisutna na svetu. Ta se boja formira kao rezultat nedostatka pigmenta, a plavilo je zapravo raspršenje svetlosti koju odbija šarenica. Na svijetu oko 8 posto ljudi ima plavu boju očiju

U zadnjem dijelu ovog teksta napisat ćemo i nekoliko zanimljivosti:

-Zjenica oka se proširi do 45 posto kada pogledate nekoga koga volite.

-Nije moguće kihnuti sa otvorenim očima.

-Naše oči mogu da razlikuju preko 500 nijansi sive.

-Neki ljudi se rađaju sa očima različitih boja. Ovo stanje se naziva heterohromia.

-Dok svaki drugi dio tijela mora malo da se "zagrije" da bi postigao svoj pun potencijal, naše -oči su aktivne bez prestanka!

-Od svih mišića u tijelu, najaktivniji su oni koji pomjeraju oko.